Fudbal je štetan po životnu sredinu

getty images

O čemu je riječ? O Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Šta je to? To je kad jedanaest ljudi trči travnatim terenom i zajedničkim snagama pokušava da loptu nogama ubaci u mrežu protivničke jedanaestorke. Samo na globalnom nivou. Da li je biorazgradljivo? Duh fudbala je vječan i nikad neće biti bio-razgrađen. Također, većina fudbalskih rekvizita – lopte, stadioni, dresovi – uopšte nije biorazgradljiva.


Koliko je problem ozbiljan?
Dok Svjetsko prvenstvo traje, možda ste čuli najave koje kažu da se "fudbal vraća kući“. Duh optimizma svakako je značajan za moral nacije poput UK koju pritiska kriza, ali koliko je štetno Svjetsko prvenstvo – i generalno fudbal – po planetu?

"Fudbal ostavlja svoj utjecaj na životnu sredinu u svim fazama života jedne lopte", kaže Filip Pernstič, konzultant iz Carbon Trust. "Proizvodnja sirovih materijala od kojih se pravi lopta, energija koja se troši u tom procesu, transport kako materijala tako i konačnog proizvoda širom svijeta, i otpaci u vidu istrošenih lopti. Većina sirovih materijala u modernoj fudbalskoj lopti potiče direktno ili ne iz fosilnih naslaga, iako se nekad koristi ljepilo ili tekstil prirodnog porijekla."


A kako stoji stvar s novim dresom Nigerije. Koliko oni, i svi ostali dresovi, troše resurse planete Zemlje?


"Veći dio sportske opreme se danas pravi od lakog sintetičkog materijala, obično poliestera što je jedna vrsta PET plastike, što znači da materijal u fudbalskim dresovima također potiče iz fosilnih naslaga“, kaže Filip. "Utjecaj na životnu sredinu i u slučaju lopte i u slučaju dresova dešava se u procesu ekstrakcije nafte iz zemlje i njene prerade u plastiku, ili u recikliranju već upotrebljene plastike u nov materijal. Treba imati u vidu i energiju koja se troši u daljoj preradi plastike u poliester, tkanje tkanine i preradu tkanine u odjevni predmet. Zatim slijedi proces bojenja, za koji treba proizvesti boje. Za kraj, tu su emisije gasova u transportu ovih proizvoda po logistici globalnih prodajnih lanaca snabdijevanja."


Filip dodaje: "Odjeća se proizvodi jednom ali se može prati na stotine puta. To također troši energiju koja pokreće mašine za pranje, što u totalu često predstavlja najveću potrošnju u proizvodnji dresa.“


A sama utakmica? Ne gledanje TV prijenosa već put do stadiona – na koji način to razara sve što volimo?


"Teško je procijeniti koliki je šteta utjecaj jedne utakmice", kaže Filip. "Prilična je razlika između utakmice pete lige koja se igra toplog sunčanog subotnjeg popodneva u aprilu, i utakmice Premijer lige pod svjetlošću reflektora hladne januarske srijede navečer. Ako ne dolaze svi gledaoci pješke ili na biciklu – što je slučaj u nekim amaterskim ligama – trošak energije u transportu gledalaca biće značajan. Na globalnom planu, jedan veliki međunarodni turnir svake četiri godine nije najveći ni najznačajniji faktor koji doprinosi klimatskim promjenama", kaže Filip. 


Zato kad se uračunaju letovi desetina hiljada fanova sa svih strana svijeta, ukupni utjecaj bio bi značajan. Svjetsko prvenstvo je samo jedan primer šireg utjecaja turističkih putovanja, koja su po posljednjim procjenama odgovorna za oko 8% ukupnih emisija gasova staklene bašte.