Prodaja ploča u svijetu ruši rekorde, u BiH ne postoji

getty images

Ploče ili vinili kako se još nazivaju, su sve popularniji nosač zvuka i čini se da rast prodaje više nije samo stvar trenda, već potrebe ljudi da muziku slušaju na kvalitetnijim formatima. Ovo je situacija barem u Evropi, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj.

Događaj, Record Store Day je počeo  2007. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, a ubrzo je osvojio i cijeli svijet. Tog dana se na različitim lokacijama, prije svega prodavnicama ploča, obilježava ovaj dan uz mini koncerte, DJ nastupe i promotivne cijene vinila. Ovaj svojevrsni praznik ploča je doveo do toga da prodaja vinila u svijetu iz godine u godinu bilježi rast. Sve je počelo 2007. godine, kada je prodaja vinila bila na ivici izumiranja. Te godine je 700 nezavisnih radnji u SAD pokrenulo akciju koja će popularisati kulturu slušanja muzike na vinilima. Već naredne godine manifestacija je proširena na Veliku Britaniju, a potom je "osvojila" i Japan, Kanadu, Italiju, Švedsku, Norvešku, Holandiju i Nemačku, i samim tim postala internacionalna. Održava se svake treće subote u aprilu. Te 2007.godine u Velikoj Britaniji je prodato tek negdje oko 200.000 ploča, da bi sedam godina kasnije ta brojka iznosila gotovo 1,3 miliona. 



Uoči Dana prodavnica ploča 2015. The Official Charts Company je objavila prvu nedjeljnu listu vinila, kao rezultat sve većeg interesovanja kupaca za ploče. Vinili su tada počeli da se prodaju i u supermarketima. Tesco je na svoje rafove stavio ploču Iron Maidena "The Book of Souls", a dobra prodaja ohrabrila je ovaj trgovinski lanac da uvrsti još 20 naslova u 40 supermarketa širom Britanije. Prodaja vinila na Ostrvu bilježi stalni porast, pa je tako prošle godine prodato oko 4,1 miliona vinila, za 26% više u odnosu na 2016. To je najveća prodaja još od početka devedesetih godina. U Britaniji je prošle godine oko 40.000 albuma objavljeno na vinilu.



Američko udruženje diskografskih kuća (RIAA) u godišnjem izvještaju navodi da je za kupovinu muzike prošle godine potrošeno 8,7 milijardi američkih dolara. Na streaming je, što je i logično, potrošeno najviše, gotovo dvije trećine ovog iznosa. Zanimljiv je podatak da je prodaja fizičkih nosača zvuka, CD-a i vinila, porasla na 17%, što je za dva procenta više od digitalnih preuzimanja muzičkih formata. I još malo o brojkama. I u SAD je oboren rekord - 2017. je prodato 14,3 miliona ploča, za 1,2 miliona više nego godinu prije toga. To je 12. godina zaredom da se bilježi rast prodaje muzike na vinilu. Što se tiče albuma koji se najbolje prodaju čini se da se stanovnici Amerike drže klasike, pa tako prva dva mjesta zauzimaju albumi Bitlsa.



U Beogradu je prvi put to izvedeno 2010. godine i dan se uglavnom obilježava još u Novom Sadu. Svaki diskograf u Srbiji unaprijed priprema popise izdanja koja će se nuditi uz pogodnosti, te priređuje prateće programe, a za ilustraciju prošlogodišnjeg spomenimo cjelodnevnu manifestaciju u centru Beograda, iza koje stoji prodavnica ploča Mascom Store, koja će s partnerima prirediti nastup dječjeg Dfhora koji izvodi rock obrade, promociju novog albuma Bojane Vunturišević "Daljine", muzičku radionicu za mlade koju vodi Tamara Ristić Kezz, gostovanje poznatih osoba 'za gramofonom i svojim muzičkim izborom', te izložbu rock fotografija autora Aleksandra Zeca, a od podneva do večernjih sati će trajati 'Velika berza ploča'.



U Hrvatskoj se prvi puta Dan prodavaonica ploča priredio 2011., ambasadori (glasnogovornici) tog događaja su bili Edo Maajka, Damir Urban, Matija Dedić, Davor Gobac i prošle godine Sara Renar, a po istom obrascu kao u svijetu, u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Rovinju, Zadru i Osijeku se u music shopovima prodaju sva izdanja po posebnim cijenama, priređuju druženja fanova s muzičarima i izvode mali koncerti.



U našoj zemlji, kako je to davno rekao jedan od bosanskohercegovačkih portala, je na tu temu minuta šutnje. Nije zabilježena niti jedna ( još uvijek nije ni u planu, kako smo se uspjeli malo raspitati, a ljudi i ne vole o tom pričati ) specijalizirana prodavnica ploča ili vinila kako ih opisujemo cijelo vrijeme. Pitali smo nekoliko muzičara o ovoj ideji, ali smo dobili začuđeni odgovor, a možda u neku ruku i prihvatljiv : "Narod se tek oslobodio kaseta!"

Drugi odgovori su dolazili od toga da nije postojao interes izvođača niti muzičkih izdavačkih kuća za vinilima.



Ako jesuditi po tome da smo gluhi na trend nove zarade, ovaj vid poslovanja nikada neće zaživjeti u Bosni i Hercegovini. Čak smo uradili dodatno istraživanje gdje je rezultat bio da na buvljacima čak nema ni starih vinila, a jedini tragovi vode da ploča bude predmet bacanja u igri djeteta koji u tom trenutku nema pred sobom mobitel.