Plastične kirurge snuždila pošast Snapchat dismorfije

getty images

U idućih nekoliko godina plastični kirurzi imat će pune ruke posla, ali već su sada nezadovoljni zbog onoga što ih čeka.

Dok su prije deset godina tinejdžeri nosili na razgovore o plastičnim operacijama fotografije omiljenih slavnih osoba ili savršeno isfotošopirana i simetrična svoja lica, ovih dana više se ne dolaze s takvim zahtjevima na vrata poliklinika. Sada vlada manija u kojoj svi žele izgled kakav im omogućuju Snapchat filteri.


Manija je dobila i ime u tim krugovima – Snapchat dismorfija. Taj poremećaj samo se uklopio u zabrinjavajuć spektar tjelesnih dismorfija, kaže doktorica Neelam Vashi, direktorica Etničkog centra za kožu u Bostonskom medicinskom centru. Ona je promatrala taj trend godinama i u četvrtak je konačno objavila članak o toj temi u magazinu Američke medicinske udruge ‘Plastična kirurgija lica’.


Ljudi donose svoje fotografije koje su snimljene pod određenim kutem ili osvjetljenjem. Mnoge od njih su nerealistične i postavljaju nestvarna očekivanja pacijenata jer pokušavaju izgledati kao ‘fantazirana’ verzija samih sebe, kaže Vashi, koja pojašnjava kako u takvim slučajevima rješenje nije operacijski zahvat, već psihološko liječenje.


Snapchat i Facetune postavljaju neke nove standarde ljepote, koji su u stvarnom svijetu nedostižni.


Jedna od ključnih karakteristika Snapchat dismorfije je traganje za savršenosti koju nije moguće postići. Ta bolest vrsta je opsesivno-kompulzivnog poremećaja koja se temelji na opsesiji manama na tijelu. Dok je neka razina nezadovoljstva izgledom sasvim normalna, ljudi koji boluju od kliničke tjelesne dismorfije izjedaju te mane i čine ih nesigurnima u sebe. Takvi ljudi najveće su žrtve selfie filtera koji nude bljesak savršenosti. I jednom kad ga ugledaju, pacijenti dolaze plastičnim kirurzima s idejama o zahvatima koje bi se malo koji kirurg usudio izvesti, piše Vashi.


Sve je više onih koji traže povećanje očiju, usnica, simetrijsko poravnjanje lica koje je karakteristično za ‘butterfly i crown flower filter’. Dok se prije većina operacija koje su se tražile odnosile na uklanjanje grbica na nosu, priča plastična kirurginja.


Zabrinjavajuće je što se potražnja za takvim plastičnim operacijama raste.


Prema Američkoj akademiji rekonstrukcijskih plastičnih operacija čak 55 posto kliničara imalo je u 2017. pacijente ‘koji žele bolje izgledati na selfijima’, što je porast od 13 posto u odnosu na 2016. U istom izvještaju navodi se da su društvene mreže kulturna sila koja ima moć promijeniti industriju plastične kirurgije.


Simetrija lica evolucijska težnja


Težnja za facijalnom simetrijom fenomen je koji postoji već dugo u ljudskoj povijesti, a neki je znanstvenici već desetljećima proučavaju. Tako antropolog sa sveučilišta u Pennsylvaniji Mark Shriver u svom istraživanju dokazuje kako ljudi simentrična lica smatraju privlačnijima jer to pokazuje kako je u fazi fetusa čovjek bio imun na razne bolesti, a pojašnjava i kako preferencija simetričnosti lica vjerojatno i postoji jer je odraz kako se čovjek razvija iz embrija diobom stanica u kojoj caruje simetrija, ako je s plodom sve u redu. Naravno, Shriver živi u našem vremenu pa kaže kako je drevni čovjek možda i tražio družicu temeljem simetrije lica jer je to značilo da joj je dobro razvijen kromosom šest koji je zadužen za razvoj gena koji se bore protiv virusa i bolesti, ali kako je simetrija danas ostala samo kao kozmetički poželjna osobina i dapače, postala dio opsesije.





Fokus na osobnom izgledu

Društvene mreže donijele su i još jedan moment. Više se ne prosuđuju drugi, sada su svi opsjednuti vlastitim izgledom, primjećuje Kaylee Kruzan, koja na svom doktoratu radi na Cornellovu laboratoriju za društvene medije.


“Snapchat, Facebook i Instagram imaju potencijal utjecati na to kako ljudi percipiraju vlastita tijela jer im omogućuju da se vide iz perspektive promatrača, što može dovesti do objektivizacije tijela i pogoršanja mentalnog zdravlja”, kaže Kruzan.


Asimetričnost i druge tjelesne mane koje razni filteri ispravljaju dovode do želje da se naprave određene promjene na tijelu pomoću operacija. Tko ne teži savršenosti, mogli bismo se zapitati. Tko se ne želi prikazati u najboljem svjetlu na društvenim mrežama i ne razočarati pri susretu u živo? Stare evolucijske preferencije tehnologija je dovela do razine pošasti i potpunog premašivanja prirodnosti, a kako Snapchat i Instagram produciraju stalno nove filtere, čini se kako Snapchat dismorfija nije na pragu izumiranja, baš suprotno. Plastični kirurzi s nerealnim zahtjevima susretat će se sve češće, samo je pitanje tko će prvi popustiti u stvaranju potpuno neprirodnih lica.