Znate li koja je razlika između dezodoransa i antiperspiranta?

getty images

Najučinkovitije sredstvo protiv stvaranja neugodnog mirisa znoja svakako je dezodorans. No prije nego odaberete onaj koji vam mirisom i teksturom najviše odgovara, važno je znati kako na tržištu postoje dezodoransi i antiperspiranti. Razlika između ova dva proizvoda je vrlo bitna, a krije se u sastojcima i načinu na koji djeluju.

Priča o boljim ili lošijim dezodoransima traje već nekoliko godina, a koplja se lome oko njihovih sastojaka koji bi mogli biti štetni za zdravlje. No, znanost tu nudi jako malo dokaza.


Dezodoransi i antiperspiranti


Iako se u svakodnevnom govoru koristi samo pojam dezodoransa, postoje dvije vrste proizvoda koje se koristi protiv neugodnih mirisa uzrokovanih znojenjem:


  • Antiperspiranti – kontroliraju i znojenje i tjelesni miris. Sprječavaju znojenje aluminijskim solima koje se otapaju na površini pazuha, stvarajući čepiće blizu vrha znojnih žlijezda. Sprej i roll-on proizvodi obično sadrže aluminij klorohidrat za kontrolu znoja, dok antiperspirant gelovi i štapići koriste aluminij cirkonij.


  • Dezodoransi - najčešće sadrže antimikrobna sredstva kako bi se spriječili samo neugodan miris tijela, ali ne i tijek znoja. Glavne antimikrobne kemikalije koje se koriste su triklozan ili poliheksametilen bigvanid.


Utjecaj na mikobiotu


Niz je studija koje su se bavile utjecajima različitih vrsta dezodoransa, a jedna od njih je proučavala utjecaj antiperspiranta i dezodoransa na mikrobiotu na pazusima. Mikrobiota je ekološka zajednica svih oblika života na, i u našem tijelu. Znanstvenici su proučavali rast bakterija u tri skupine ispitanika: skupina koja je redovno koristila antiperspirante (dezodoranse koji sadrže aluminijske proizvode za smanjenje znojenja) imala je manje bakterija na pazusima. Osobe koje su uobičajeno koristile ovu zaštitu ali su na nekoliko dana stale s korištenje, razvile su više bakterija. Radi se o nepatogenim bakterijama koje žive na koži i koje ne izazivaju bolesti.


Pitanje koje se ovdje postavlja jest je li manje bakterija na pazusima povezano s negativnim utjecajem na zdravlje. Naime, znanost je jasna o važnosti mikrobiote, količine bakterija i gljivica koje žive na našoj koži, kao i u našoj slini ili crijevima, te o njihovoj vitalnoj ulozi u održavanju dobrog zdravlja. Primjerice, prekomjerna upotreba antibiotika može poremetiti mikrobiotu, potkopati njezinu ulogu kao prirodne barijere za obranu i pridonijeti stanjima kao što je Crohnova bolest.


Stoga, briga o mikrobioti i njezina zaštita je dobar korak u održavanju zdravlja, no to i dalje nije potvrda da ova vrsta zaštite od znojenja ima negativne učinke na zdravlje.


Dezodoransi i znanost


Aluminijske tvari koje nalazimo u određenim dezodoransima povezivane su s razvojem karcinoma ili Alzheimerove bolesti, no za te tvrdnje još uvijek nema dovoljno znanstvenih potvrda utemeljenih na studijama na ljudima. Također, ne postoji studija koja potvrđuje da se aluminijske tvari iz ovih dezodoransa uspijevaju u većoj mjeri apsorbirati kroz ljudsku kožu, ukoliko na koži nema oštećenja.  


Jedino oko čega su znanstvenici suglasni jest da ne preporučuju korištenje dezodoransa bilo koje vrste na oštećenu ložu te prestanak korištenja ukoliko se pojavi neka alergijska reakcija.


Većina komercijalnih dezodoransa oslanja se na aluminij ili antimikrobska sredstva kako bi se kontrolirano znojenje i miris. Također, mnogi sadrže i parabene kao konzervanse i druge kemikalije koje im daju mogućnost lakšeg nanošenja na kožu. Među njih spadaju silikoni, kao što su ciklometikon, PEG-8 distearat, hidrogenirano ricinusovo ulje i drugi.


Na što još paziti?


Uz navedene sastojke deo-proizvodi često sadrže parabene, koji imaju konzervirajuće djelovanje i široku primjenu. Neki znanstvenici smatraju da su opasni za zdravlje jer narušavaju hormonalnu ravnotežu (ponašaju se kao estrogeni): povećavaju rizik od pojave karcinoma dojke, karcinoma kože, dok drugi smatraju da su sigurni za upotrebu. No, zapravo ni jedno istraživanje nije obradilo što se događa dugotrajnom upotrebom navedenih kemijskih tvari. Kako god bilo, sve što interferira s prirodnim funkcijama tijela, bilo da je to zaustavljanje znojenja ili utjecaj na hormonalnu ravnotežu, treba izbjegavati. Jer, jedina je sigurna kemijska tvar ona s kojom niste bili u kontaktu. 


Koji na kraju odabrati?


Iako postoji puno priče o štetnosti različitih dezodoransa i antiperspiranta, zasad te priče nemaju znanstvenu potvrdu. Stoga, izbor ostaje na svakom pojedincu i njegovim preferencama što se tiče načina djelovanja sredstva za sprječavanje neugodnog mirisa. Svakako, prvi preduvjet za dobar miris je redovna osobna higijena, kako tijela tako i odjeće što najviše utječe na mirise koje širimo oko sebe.