Optimistični pogled na problem prostate

getty images

Odmah na početku loša vijest: Svaki muškarac koji doživi starost, vjerojatno će razviti rak prostate. Sada jedna dobra: Često, se može živjeti s rakom prostate. Sporno je što su prava prevencija i liječenje. Pionir urološke onkologije dr. Samir Taneja podijelio je nekoliko novih pristupa ka savladavanju jednog od najčešćih "ubica" muškaraca.

Šta je uopće prostata?

Prostata je žlijezda veličine ping-pong loptice, koja je dio muškog reproduktivnog Sistema, a nalazi se ispod bešike, a ispred rektuma. Njena osnovna funkcija je proizvodnja mliječno bijelog dijela sperme koji štiti spermatozoide dok ne pođu na plivačke pohode.  


Hoću li i ja dobiti rak prostate?

Najvjerojatnije, ako budeš živio dovoljno dugo. Istraživanja pokazuju da oko 70% muškaraca preko sedamdeset godina ima kancerogene ćelije u svojoj prostati. Većina muškaraca nikada ne osjeti bilo kakve simptome, a samo 11,6% nekada u tijeku svog života dobiju crnu dijagnozu. 

U usporedbi s nekim drugim kancerima, ovaj i nije tako loš. Naime, jako sporo raste i razvija se, te može godinama, bez velikog rizika po zdravlje, biti neobrađen. Poznata je izreka da više muškaraca umre s rakom prostate, nego od njega. 


Čuo sam da ne moram žuriti sa pregledom. Tačno?  

Pogrešno. Međutim, oprošteno ti je što tako razmišljaš. Jedna historijska lekcija: uvođenjem novih dijagnostičkih metoda i oruđa devedesetih godina prošlog vijeka, rak je moguće dijagnosticirati u mnogo ranijoj fazi. Problem se desio kada su doktori počeli pacijentima sugerirati da urade intervenciju puno ranije, nego što je zaista bilo potrebno. "U početku nismo shvaćali da mnogi kanceri koje smo liječili, uopće nisu imali potencijal da naude pacijentu," kaže Samir Taneja, direktor klinike za urološku onkologiju i jedan od direktora Smilow Comprehensive Prostate Cancer centra u NYU Langone Health bolnici. 


Kao odgovor na ovu pogrešnu praksu, tim eksperata sastavljen 2011. godine od strane Ministarstva zdravlja Sjedinjenih Američkih Država, preporučio je radikalno drugačiji pristup: samo muškarci s velikim rizikom raka prostate i oni koji osjećaju snažne simptome, moraju biti testirani. Ova odluka privukla je toliku pažnju, da je završila na naslovnici The New York Timesa, pod dvosmislenim naslovom: "U. S. Panel kaže ne testiranju prostate zdravih muškaraca." Prošle godine, kao da želi da dodatno zakomplicira stvari, ovaj panel je ponovo promijenio mišljenje. Njihova nova sugestija izgleda ovako: "Svi muškarci između 55 i 69 godina starosti obavezni su da sami donesu odluku o tome da li biti testirani." 


Kome prijeti najveći rizik?  

  1.  Muškarcima koji imaju historiju bolesti u porodici. Ako su vaš otac ili brat bolovali od raka prostate, dvostruko je veća mogućnost da ćete i vi;
  2. Afroamerikancima. Crni muškarci imaju 60% veću mogućnost da razviju rak prostate u odnosu na druge etničke skupine; 
  3.  Onima koji imaju genetsku mutaciju određenih gena, kao što su BRCA1 and BRCA2. (Ovo je uzrok u izuzetno malom broju slučajeva.);
  4. Muškarcima koji imaju preko 55 godina.


Kako mogu umanjiti rizik?

Ne postoji magična formula. Jedite zdravu hranu s malo masnoća, mnogo povrća i voća. Probajte održavati zdravu kilažu, trenirajte i ne pušite. 


Na kakve simptome treba obratiti pažnju? 

Obratite pažnju na svoju mokraću: Ako počnete češće posjećivati toilet, tok mokraće oslabi, često osjetite da niste izbacili sve ili imate češće noćne posjete toaletu. Međutim, ako u toku noću ustanite da mokrite četiri, umjesto tri puta, ne znači da imate rak prostate. Prostata se s godinama uvećava, što dovodi do stanja koje se stručno naziva benigna prostatička hiperplazija. Na kraju krajeva, moguće je da ste ranije iste noći pretjerali s pivom. 


Da li mi doktor za puni pregled mora roviti po debelom crijevu? 

NAŽALOST DA. Unatoč tridesetogodišnjem napretku medicinske tehnologije, digitalni rektalni pregled je i dalje najpouzdaniji način da doctor procjeni stanje vaše prostate. Brzo, prljavo i pouzdano. Prilikom pregleda, doktori traže dijelove koji su tvrđi od tkiva koje ih okružuje, nešto poput traženja kamena u zemlji. Ako liječnik pronađe sumnjivo ispupčenje, zakazat će detaljnije analize. Utješna činjenica jeste da pregled traje svega nekoliko sekundi. 


Šta je PSA test krvi?

Prostate-specific antigen (PSA) je protein koji proizvodi sama prostata. Radi se o vrsti biomarkera, tj mjerljivog medicinskog znaka koji daje indiciju da nešto s vašim zdravljem nije uredu. Svaki rezultat od preko 2.5 ng/mL krvi, trebalo bi dalje testirati. 


Razultati testa kažu da je moj PSA visok! Imam li rak???

Smirite se. Prerano je da bilo što zaključujete. Nekada je rezultat PSA testa bio dovoljan za jednosmjernu kartu za biopsiju, operaciju i hemodijalizu. Međutim, sada shvaćamo da je PSA test daleko od savršenog. "PSA test ukazuje na bolest prostate, ali to ne mora isključivo biti rak." kaže  Eric Klein, direktor Glickman Urological and Kidney instituta na klinici u Clevelandu. 


Šta me čeka nakon testa krvi?

Povijesno gledano, to je biopsija dvanaest uzoraka tkiva. Potrebno je da znate da je ovo samo jedan od načina da potvrdite rak prostate. Nekoliko dana nakon biopsije moguća je pojava krvi u stolici, urinu I spermi. Također, vrlo su česte infekcije uzrokovane biopsijom. 



Koje nove tehnologije unapređuju dijagnozu?


I. BOLJI BIOMARKERI

S obzirom na to da rezultat PSA ne mora da znači i rak prostate, pitanje je koji rezultati to mogu sa sigurnošću potvrditi. Svakodnevno se pojavljuju novi testovi biomarkera, čije skraćenice više podsjećaju na programske jezike, nego medicinske izraze. Neki od njih su: PHI, 4Kscore, SelectMDx, TMPRSS. 


II. SLIKANJE PROSTATE

Vjerojatno ste već čuli za Magnetnu rezonancu (MRI). U principu se radi o slici rada vaših organa u visokoj rezoluciji. Novi modeli magnetnih rezonanci doktorima daju priliku da stvore sliku o prostati kao nikada do sada. Tumori koje prikazuje MRI obično su veći, u uznapredovalom stadiju i češće ih možemo povezati s lošim ishodom. MRI pomaže da doktori razluče koji tumor treba početi liječiti, da se ne bi desilo tretiranje tumora koji za to uopće nisu spremni.  

MRI ima i svoje nedostatke: uređaji su jako skupi i teško dostupni, za razliku od, recimo, urologovog kažiprsta. Također, sken MRI-a može tumačiti jedino urolog s velikim iskustvom. 


Oficijelno je, imam rak prostate. Nisam prvi?

Naravno da niste. Milijuni muškaraca žive i rade s takvom dijagnozom, a neki od njih su i poznate ličnosti. Rak prostate dijagnosticiran je poznatim ličnostima kao što su: Ben Stiller, Colin Powell, Harry Belafonte, Ian McKellen, John Kerry, Robert De Niro, Warren Buffett i Robert Mueller.


Tražite drugo mišljenje

Potražite iskusne prognostičare, a naročito one koji su dijelom multidisciplinarnih dijagnostičarskih timova. Ne požurujte s liječenjem dok ne dobijete barem tri istovjetna mišljenja. 


Pa zar  ne trebam liječenje?

Rak prostate je ipak rak. Možda nije neophodno. Sve ovisi o uznapredovalosti tumora. David Penson, šef odjela za urološku kirurgiju kaže: "Kada muškarcima bude dijagnosticiran rak prostate, najvažnije je da otkriju da li se radi o agresivnom ili spororastućem raku."

Da bi procijenili visinu rizika urolozi obraćaju pažnju na nekoliko faktora. Prvi je agresivnost tumora koja se mjeri GLEASOM sistemom vrednovanja. Drugi faktor je faza u kojoj se tumor nalazi, a mjeri se TNM sistemom, na osnovu kojeg se vidi na kojim dijelovima prostate se nalazi tumor i da li je metastazirao na druge dijelove tijela. Ako je tumor lokaliziran mogućnosti liječenja su velike, a pozitivan ishod vrlo vjerojatan. 


Želim da znam još više, sta da googlam? 

Internetu vjerujte na vlastitu odgovornost. Nudit će vam se raznovrsne nove metode liječenja od kojih mnoge nisu prošle eksperimentalnu fazu. S obzirom na to da takve metode nisu standardizirana njega velika je mogućnost da će biti jako skupe. 


Hoće li liječenje utjecati na moju erekciju? 

Vjerojatno da hoće. Erektilna disfunkcija često je nuspojava operativnog zahvata i procesa radijacije. Međutim, vjerojatno je da se radi o privremenom stanju.