OBA – Javna biblioteka u Amsterdamu

SNL

Holandska metropola, naručito popularna među mladima iz svih krajeva svijeta, centar je slobode koji živi 24 sata na dan. Veliki broj turističkih atrakcija, kao i predrasude o Amsterdamu stavili su savremenu arhitekturu grada i kvalitet života u drugi plan. Među prvim asocijacijama koje vežemo za ovaj grad gotovo nikad se ne nalazi njegova savremena arhitektura koja ga čini atraktivnim i modernim centrom Holandije, kao i jednom od najljepših prijestolnica Zapadne Evrope. Arhitektura današnjice je na ovom prostoru dosegla vrhunac u svim svojim oblicima; od planiranja prostora, pa do najsitnijih detalja. 


Amsterdam, glavni grad kraljevine Holandije, poznat je po specifičnom arhitektonskom naslijeđu uskih i visokih kuća koje se nižu duž bezbroj kanala izgrađenih po principu koncentričnih kružnica u čijem centru stoji Glavna željeznička stanica. Na obližnjem ostrvu, na mjestu gdje se rijeka Amstel ulijeva preko jezera u Sjeverno more, nalazi se moderna četvrt grada – Oosterdokseiland koju čini savremena arhitektura naslijeđenog urbanizma javnih i stambenih zgrada. U nizu višespratnica orijentisanih prema amsterdamskim kanalima ističe se glavna zgrada Javne biblioteke- OBA (puni naziv: Stichting Openbare Bibliotheek Amsterdam), jedna od najvećih i najboljih te vrste u Evropi.


 Krenete li obalom, istočno od Glavne stanice, nakon nekoliko minuta hoda, naći ćete se u mirnijem dijelu Amsterdama, manje popularnom među turistima, a mnogo popularnijem među lokalnim stanovništvom. Pored vas će prolaziti bezbroj biciklista, a vi ćete imati utisak da ste zalutali u nepoznat dio grada koji se skoro nikad ne nalazi u turističkim brošurama, niti je motiv razglednica. Zgrade sa fasadama iz budućnosti izgrađne u nizu kao one u najstarijim dijelovima grada, jer tradicija je čak i u Amsterdamu bitna odrednica identiteta, ostavit će poseban utisak na posmatrača i izazvati divljenje svojom estetikom. Dio ovog ambijenta je i projekat vrijedan 80 miliona eura, glavna zgrada Javne biblioteke - OBA. Multifunkcionalni kompleks u okviru kojeg se isprepliće niz kulturnih i zabavnih sadržaja prostire se na površini od 28,500 m2 i rezultat je rada projektantskog tima koji je predvodio međunarodno priznati holandski profesor, arhitekta i urbanista Jo Coenen. Njegovi najpoznatiji projekti su zgrada Holandskog instituta za arhitekturu u Roterdamu, Gradska biblioteka Mastrihtu, kao i urbanistički planovi za holandske gradove Amsterdam, Mastriht, Ajndhoven, Tilburg i dr. Zgrada Javne biblioteke - OBA ima visinu i širinu od po 40 metara, a dužina iznosi 120 metara. Izgradnja je završena 2007. godine. 



6966-08 bieb a'dam



Foto: Arjen Schmitz 



6835-08 bieb a'dam



 Zgrada OBA je modelirana kao predimenzionirana stalaža za knjige u okviru definisanih parametara urbanističkog plana. Uvlačenjem fasade ka unutrašnjosti zgrade omogućeno je više prirodne svjetlosti i formirani su volumeni koji funkcionalno odvajaju različite sadržaje čineći ogromnu konstrukciju intimnijom i lakšom za korištenje od strane posjetilaca. Cilj je bio da se stvori više centara u zgradi koji bi privlačili korisnike raznovrsnošću funkcija, oblikovnošću, bojom i prirodnom svjetlošću. Uzimajući u obzir raznovrsnost kulturnih i zabavnih sadržaja, dobra komunikacija između pomenutih centara je bila od ključne važnosti za kvalitetno funkcionisanje više sistema u objektu. Pored uobičajnih sadržaja koje bi trebalo da posjeduje svaka biblioteka, zgrada Javne biblioteke – OBA, sadrži i dvije radio stanice, izložbenu dvoranu, kancelarije za iznajmljivanje, igraonicu za najmlađe, kompjuterski centar i predavaonice, a pored literature možete naći i veliku kolekciju filmova i muzičkih albuma. [quote]Princip kontrasta primjenjen je u formiranju kako eksterijera, tako i enterijera. Konceptualno, zgrada se može podijeliti na tri dijela stuba; postolje, trup i kapitel. „Postolje“ funkcionalno čine otvorene javne površine koje se nastavljaju na pristupni trg ispred zgrade. U „trupu“ su smještene knjige i časopisi sa pratećim sadržajima. Središte ovog prostora čini prozračni atrij koji je okružen balkonima i radnim prostorima sa radnim stolovima, ili sofama za odmor. Komunikacije u zgradi većinom čine osvjetljene pokretne stepenice. Svaka od etaža je posebno dizajnirana i opremljena bijelim stalažama različitih oblika i dimenzija za knjige, časopise i dr. publikacije. „Kapitel“ nosi restoran, sale ze sastanke, malo pozorište i ima istu funkciju kao i „postolje“, ali sa drugim sadržajima. Na vrhu zgrade nalazi se terasa sa koje možete uživati u pogledu na panoramu istorijskog dijela Amsterdama. Dinamična arhitektura zgrade je u stalnom pokretu.[/quote]Skeletni konstruktivni sistem sa minimalnim brojem nosivih stubova korišten je u izgradnji zgrade OBA kako bi se omogućila što veća fleksibilnost osnova. U ovom slučaju, ako se za to ukaže potreba, bez većih intervencija moguće je zgradu prilagoditi novoj namjeni. Posebna pažnja je posvećena protivpožarnom sistemu sa velikim brojem sprinklera (prskalice za vodu) postavljenih kroz čitavu zgradu. Sve električne, vodovodne i dr. instalacije su sakrivene u spuštenim stropovima kako se ne bi estetski narušio enterijer. Površina krova prekrivena je solarnim panelima što je bio dio pilot projekta energetske efikasnosti ove zgrade. 



Foto: Arjen Schmitz



Foto: Arjen Schmitz 



U materijalizaciji dominiraju prirodni kamen, čelik i staklo. Arhitekta Jo Coenen je insistirao na upotrebi prirodnog kamena koji je pažljivo obrađen i kojim je povećana monumentalnost zgrade. Oblaganjem fasade prirodnim kamenom koji ima izuzetno dug vijek trajanja postignut je efekat cjeline sa skulpturalnim karakteristikama. Ovaj materijal nije karakterističan u arhitekturi Holandije i zato arhitektonski objekti na čijim fasadama je primjenjen privlače pažnju posmatrača. Posebno se ističe konzola ravnog krova iznad trupa zgrade. Dio konstrukcije je izrađen od armiranog betona, a dio od čeličnih profila koji su vidljivi u enterijeru zgrade. Raširena upotreba staklenih panela omogućila je veliku količinu prirodne svjetlosti u enterijeru što je bio jedan od ciljeva i veoma značajna stavka u definisanju kvalitete radnog i životnog prostora u Holandiji uzimajući u obzir specifične klimatske uslove; česte kiše i oblačno vrijeme. Sagledavajući dimenzije zgrade OBA jasno je da nije bilo lako postići prirodnu osvijetljenost u svim njenim dijelovima.



Foto: Arjen Schmitz 



Uobičajna atmosfera u Javnoj biblioteci - OBA može se opisati kroz sliku posjetioca koji često sa svojim laptopima sjede u posebno dizajniranim foteljama, sofama, ili drugim ležernim prostorima za odmor i učenje koji omogućavaju pristup za oko 1000 korisnika istovremeno. Od toga postoji 300 računara namjenjenih korisnicima biblioteke, i svima omogućen pristup internetu. Atmosfera u zgradi je potpuno drugačija od atmosfere u klasičnim bibliotekama, a za to je zaslužna dobra organizacija prostora i primamljivo unutrašnje uređenje. Dok je prosječan boravak u drugim bibliotekama oko pola sata, posjetioci se u OBA zadržavaju tri puta duže. Nakon izgradnje zgrade OBA broj korisnika biblioteka u Amsterdamu se utrostručio. Neki korisnici tu provedu čitav dan i koriste biblioteku kao radno mjesto, mjesto susreta sa prijateljima, i mjesto sa kojeg je uz dobru hranu u panoramskom restoranu moguće uživati u pogledu na grad. U jednu cjelinu spojeni su kulturnih, obrazovni, zabavni i ugostiteljski sadržaji. Javna biblioteka – OBA otvorena je za sve posjetioce svaki dan od 10:00h do 22:00h, 360 dana u godini. Boris Trapara u saradnji sa Firma