Kylie Jenner: „Nisam znala da sam intolerantna na laktozu“

Svaka treća osoba ima problema s probavljanjem mliječnog šećera. Danas ćemo pisati o intoleranciji na laktozu ili mliječni šećer, koji su simptomi, koje proizvode izbjegavati i šta uraditi po tom pitanju.

Sve veći broj osoba ima problem sa probavaljanjem mliječnog šećera. Jedna od poznatih ličnosti  koja je progovorila o svom problemu jeste Kylie Jenner.  Intolerancija na laktozu joj se pojavila  2015. godine, a kaže da do tada  nije imala problema  sa mlijekom i mliječnim proizvodima. Kylie voli da jede sir, tako da joj je ovo teško palo, ali nakon što je počela da pazi šta jede, mnogo je zdravija i nema problem sa probavom.


Pored Kylie Jenner, mnoge poznate ličnosti su intolerantne na laktozu. Neke od njih su: Cyndi Lauper, Eric Dickerson, Anne Hathaway, Randy Jackson



Voditelj laboratorije u Poliklinici Atrijum, Mr. Lejla Čano Dedić, dipl. ing. objasnila nam je kako dolazi do intolerancije:



„Laktoza je disaharid koji se sastoji od galaktoze vezane za glukozu i od ključne je važnosti u životinjskom životu kao glavni izvor kalorija iz mlijeka. Intestinalna apsorpcija laktoze zahtijeva hidrolizu na njezine sastavne monosaharide pomoću enzima laktaze. Glukoza i galaktoza su, nakon što laktaza doprinese razgradnji laktoze, lako probavljive te se vrlo brzo apsorbiraju kroz tanko crijevo i odlaze u krvotok.


Do intolerancije dolazi kada se laktaza ne proizvodi u dovoljnim količinama ili kada u potpunosti izostaje. Nerazgrađena laktoza odlazi u debelo crijevo, gdje je razgrađuju crijevne bakterije, a uslijed čega dolazi do probavnih teškoća. U nedostatku laktaze kao probavnog enzima, fermentaciju vrši mikroflora debelog crijeva pri čemu nastaju vodik, ugljični dioksid i metan.“



Intolerancija na laktozu postaje sve češći problem kod mnogih osoba i označava nemogućnost probavljanja mliječnog šećera laktoze. Jednostavnije, to znači smanjenu mogućnost ili nemogućnost probave određenog sastojka koji uzrokuje različite simptome. 



Interesantna je činjenica da su razna istraživanja pokazala da sa godinama gubimo mogućnost probave tog mliječnog šećera. Aktivnost beta-galaktozidaze, počinje se smanjivati u dobi od dvije godine, međutim simptomi intolerancije se pojavljuju kasnije, što je jedan od razloga što se intolerancija pojavljuje kod osoba starije životne dobi. 



Mr. Lejla Čano Dedić, dipl. ing. : Pojačan unos mliječnih proizvoda, odnosno većih količina laktoze dovode do nelagode nastale postojanjem gasova. Prvi simptomi javljaju se 30-ak minuta nakon unosa namirnica koje sadrže laktozu a najčešći su:


  • proljev koji je uzrokovan osmotskom neravnotežom (nerazgrađena laktoza iz krvne   plazme izvlači tekućinu koja zatim "prepuni" debelo crijevo)
  • mučnina nekada praćena i povraćanjem
  • grčevi u trbuhu
  • nadutost i gasovi


Iako se navodi da 70% svjetske populacije ima intoleranciju na laktozu, ona se razlikuje po stepenu: dok neki imaju smetnje već nakon manje količine mlijeka ili mliječnih proizvoda, drugi ih mogu konzumirati u preporučenim dnevnim količinama bez ikakvih smetnji. No, koliko god intolerancija bila jaka, ona nije opasna po život već samo narušava kvalitetu života i donosi tegobe, osjećaj neugode i bolove, stoga je vrlo bitno pristupiti dijagnostici, radi smanjenja intenziteta simptoma.





Nekoliko testova se korsiti kod utvrđivanja intolerancije na laktozu, navodi Mr. Lejla Čano Dedić, dipl. ing. :



  • Eliminacijska dijeta – podrazumijeva prehranu bez mlijeka i mliječnih proizvoda u trajanju od 14 dana. Također, radi se i test s mlijekom: ujutro se natašte popije čaša mlijeka nakon koje se 3-5 sati ne unosi nikakva hrana. Ukoliko postoji intolerancija u tom će se periodu pojaviti simptomi. Ipak, treba uzeti u obzir da kod djece ovo može biti znak i alergije, pa ovo ne treba biti jedini test za postavljanje konačne dijagnoze.
  • Laboratorijska pretraga krvi – test se radi usporednim testom glukoze (koja nastaje razgradnjom laktoze) u periodima nakon unosa hrane ili tekućine s laktozom.
  • Izdisajni test vodika – prisutnost veće količine vodika i izdahnutom zraku u različitim intervalima nakon unosa tekućine s laktozom znak je da laktoza nije razgrađena. Naime, vodik nastaje kako produkt bakterijske razgradnje laktoze.
  • Biopsija tankog crijeva – najdirektniji test za utvrđivanje prisutnosti ili nepostojanja enzima laktaze u crijevnoj sluznici, a provodi se endoskopijom.
  • Molekularne metode – temelje se na analizi DNA kojom se utvrđuje postoji li genetička osnova mogućnost za manifestaciju intolerancije. U slučaju da ne postoji, odbacuje se sumnja u intoleranciju na laktozu.


Mliječni šećer ili laktoza se nalazi u mnogim proizvodima, od mlijeka  i mliječnih proizvoda, do kruha i pekarskih proizvoda, žithih  pahuljica, margarina, dresinga za salate, mješavine za kolače, koji laktozu sadrže u tragovima. Ono što je bitno za napomenuti jeste da većini osoba smetaju samo mliječni proizvodi, dok nisu osjetljivi na manje tragove laktoze iz ostalih prehrambenih poiroizvoda. Naravno, to je sve individualno do stepena osjetljivosti na laktozu.



Sadržaj laktoze u pojedinim mliječnim proizvodima


Proizvod
Sadržaj laktoze
Mlijeko, 200 ml12,80 g
Jogurt, 200 ml8,40 g
Sladoled (kugla)4,90 g
Svježi kravlji sir, 200 g1,40 g
Polutvrdi sir (kao gauda), 30 g0,07 g
Tvrdi sir (kao ribanac), 30 g0,02 g



Ukoliko je vaša osjetljivost ekstremna, pored mliječnih proizvoda trebali biste izbjegavati:

  • Pekarske proizvode
  • Kruh, pecivo, smjese za palačnike
  • Margarin
  • Energetske pločice
  • Određeno meso (slanina, hrenovke, kobasice)
  • Preljev za salatu
  • Određene vrste slatkiša (mliječna čokolada)



Mr. Lejla Čano Dedić, dipl. ing. vam savjetuje šta učiniti kod intolerancije na laktozu:


  • Konzumirajte male količine mlijeka zajedno s obrocima jer se mlijeko bolje podnosi s drugom hranom
  • Mliječni proizvodi poput sireva ili jogurta sadrže manje količine laktoze pa se i lakše podnose
  • Na tržištu postoji kravlje mlijeko sa smanjenim udjelom laktoze, a alternativu pruža i obogaćeno sojino ili rižino mlijeko
  • Ukoliko ne podnosite ni najmanje količine laktoze, preporučljivo je potrebe za kalcijem namiriti iz drugih prehrambenih izvora poput sitne ribe s kostima, tamnozelenog lisnatog povrća, brokule, naranče, orašastog voća, obogaćene hrane ili putem dodataka prehrani


Također, bitno je razlikovati intoleranciju na laktozu i alergiju na mlijeko. Intolerancija na laktozu je problem probavnog sistema i manjka enzima laktaza, alergija na mlijeko je reakcija imunološkog sistema na proteine iz mlijeka. Stoga, u slučaju alergije, od pomoći neće biti primjerice piti mlijeko bez laktoze, već je nužno iz prehrane izbaciti sve mliječne namirnice i prerađevine.



Ukoliko sumnjate na postojanje intolerancije na laktozu, obratite se ljekaru koji će vas poslati na testiranje. Tek kada zaista na temelju pravih testiranja dobijete potvrđenu dijagnozu, prilagodite svoju prehranu intoleranciji na laktozu i riješite se neugodnih sipmtoma koje ona izaziva i poboljšajte kvalitet svog života.