Emina Husedžinović- Ibrahimović: Kada pronađem inspiraciju, ne zaustavljam se

Njen životni moto postali su stalni rad i edukacija. Trudila se biti najbolja u svom poslu i uspijevala je. S Eminom smo razgovarali o njenom radu, obitelji, kolegama...Pitali smo je i što jedan moderan muškarac mora da ima u svom ormaru.

Kako postati uspješan modni dizajner i kako ući u kreativan modni svijet, pitanje je koji se postavlja svima koji se žele baviti modom. Većem dijelu promatrača čini se kako se dizajniranje sastoji od listanja modnih časopisa, surfanje po modnim portalima i gledanje online revija. To je percepcija da se odmah može skočiti u svijet mode i baviti se modnim dizajnom. Da bi pojedinac postao modni dizajner potrebna je nadarenost, potom stjecanje tehničkog znanja za izradu kvalitetnog dizajnerskog produkta. Ako pogledamo biografije poznatih modnih dizajnera vidjet ćemo kako su svi dizajneri, osim talenta, dobro poznavali tehniku i način izrade odjeće. Giorgio Armani, čija su odjela najtraženija širom svijeta, svoja prva iskustva stjecao je u radionicama gdje se krojilo i šivalo. Galliano je još kao student istraživao i konstruirao nove oblike odjeće. Tako je svoj talent pokazao stavljajući svoje zamisli u nosiv odjevni predmet. No ovaj put nećemo pisati o Armaniju niti o Johnu Gallianu, nego o Emini Husedžinović-Ibrahimović, dobitnici nagrade za Dizajnera godine 2018.



Emina je završila Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, smjer Projektiranje i dizajn tekstila i odjeće, a diplomirala na aspektima “Kaputi i haljine u visokoj modi.” Nostrifikaciju diplome dobila je na Univerzitetu u Manchesteru, a 2011. godine na istom Fakultetu u Zagrebu zvanje magistre. Tijekom dvadeset godina rada bavila se kostimografijom, radila mnoge modne revije, pratila izbore ljepote, sudjelovala na modnim takmičenjima odakle se vraćala s nagradama…Njen životni moto postali su stalni rad i edukacija. Trudila se biti najbolja u svom poslu i uspijevala je. S Eminom smo razgovarali o njenom radu, obitelji, kolegama...Pitali smo je i što jedan moderan muškarac mora da ima u svom ormaru.





Netko ste tko je stekao modno obrazovanje. Smatrate li da je ono neophodno za ovaj posao?


Pored talenta neophodna je edukacija i stalna nadogradnja. Svaki dan naučim nešto novo. Informiram se. Trudim se da pratim modne tendove, da istražujem sociološke modne promjene, a naročito da spoznam nove načine realizacije odjeće i dorade odjevnih predmeta.



Koliko i kako se moda mijenjala za vrijeme Vašeg aktivnog sudjelovanja u modnom svijetu?


Moda se stalno mijenja i ona je statusni simbol. Moda je sve što nas okružuje. Moda je politika, način ponašanja, umjetnost, arhitektura, vrsta mobitela ili automobila koji je tek izašao na tržište. Moda se turbulentno mijenja, nešto što je bilo popularno prije šest mjeseci već je out. Nekad se moda mijenjala svakih 100 godina, od XIX st mijenja se četiri puta u 100 god, od XX st. svakih deset godina. Do nedavno dva puta godišnje proljeće/ljeto i jesen/zima. Sad postoje i pred kolekcije...naprosto mijenja se svakih 15 dana.



Obilježili ste dvadeset godina rada. To uistinu nije mala brojka kada uzmemo u obzir da tijekom jedne godine predstavljate dvije kolekcije. Da li ste nekada posumnjali u svoj uspjeh?


Jesam. I to je normalno. Što sam starija više sumnjam u svoj rad. Često sam u dilemi što je ispravno da učinim. Kad sam bila mlada imala sam puno više samopouzdanja u sebe i svoj rad.  Nekad ne mogu da spavam jer razmišljam o svojoj kolekciji i mijenjam ideje i dobijem rješenje tek nakon nekoliko dana, čak i sedmica.



Za ovako veliki broj kolekcija, neophodna je stalna inspiracija. Odakle crpite inspiraciju?


Nekada može biti inspiracija muzika, forma, poezija, drugi umjetnik. Često počinjem kolekciju na školski način od  tendenzi izdvojim temu, ton kartu, materijale koje ću koristiti, potom izdvojim modnu siluetu i stil kojim ću se voditi i počnem crtati. Moj problem je da kad razvijam ideju i crtam kolekciju nemam kraja....ne zaustavljam se, uvijek su mi draži i bolji crteži koji kasnije nastanu. Ograničim se na 20tak modela....ali nikad kolekcija ne bude manje od 40-50 modela.



Tko je, od domaćih ili stranih dizajnera/umjetnika, najviše imao utjecaja na Vaš rad?


Poštujem Stephan Rollanda zbog profinjenosti izraza i odnosa crne i bijele, volumena i transparencije, Elie Saab-a i Zuhair Murada, zbog tog što kao Libanonci upravljaju francuskom modom, volim inovativnost i primjenu ženskog kostima na muški kod Jean Paul Gaultier-a, raskoš haljina Ralph & Russo, Thierry Mugler zbog izvrsne konstrukcije, od nedavno razvio i mušku liniju, a od hrvatskih Juraj Zigman i Ivica Klarić.





Koliko je nekad teško ideju relaizirati u produkt?


Za realizaciju su najvažniji materijal, konstrukcija i dorada. Svaki model je eksperiment, pošto radim unikat, za svaki odjevni predmet pravim novu konstrukciju. Srećom, sama pravim konstrukciju i modeliram šablon  ili mulazu (modeliranje materijala) na lutkama.



Kako biste opisala stanje bh. modne scene? Kakvu joj budućnost predviđate?


Nadam se sve bolje i bolje. Na modnoj sceni postoji samo desetak kolega koji se profesionalno bave modom i žive od svog dizajna. Imamo samo nekoliko modnih kuća, koje će napokon početi tražiti ideje od domaćih dizajnera. Nadam se da će pristići nove, svježe snage.



Na reviji kojom ste obilježili dvadeset godina rada na bh.modnoj sceni, imali smo priliku vidjeti i mušku kolekciju. Čime je inspirirana ova muška kolekcija?


Pošto se iz kolekcije „Secesija“ razvila  i kolekcija „Kosmos“, međusobno ih povezuje ideja spajanja Istoka i Zapada po čemu je poznat u umjetnosti ovaj pravac. Muška kolekcija iako mala, jasno se nadovezuje na žensku po transformaciji fraka i dendy looka XIX st. i orijentalnog šarma bosanske etnologije od šalvara, pojaseva do kaput-haljine u muškom aspektu odijevanja. Kolekcija je tama inspirirana neograničenošću i mističnošću Kosmosa.



Kako se odijevaju muškarci u našoj zemlji?


Žanrovski puno bolje u casual look-u nego u Pret-a-porter-u. Polako pomičemo granice i približavamo se načinu odijevanja zapadno- europskog gospodina.



Što po Vašem mišljenju jedan urbani muškarac treba da ima u svom ormaru?


Desetak majica, pet dobrih košulja, teget i crno odijelo, dobar redingot kaput, smoking, trenchcoat, crne i plave jeans hlače.





Više puta site naglasili kako Vam je suprug Kemal velika podrška. Koliko bi ovaj uspjeh bio zamisliv bez njega?


On i moja kćerka su mi najveća potpora. Bez njih moj život ne bi imao smisla. Kad nema motiva nema ni ideja. Moj suprug je vrlo temperamentna osoba koja se uvijek trudi da ispuni moje želje pogotovo poslovne jer zna da me to čini sretnom i zadovoljnom. 



Užurban tempo života zasigurno Vam ne dozvoljava da završite sve što ste naumili u jednom danu. Kako uspijevate napraviti balans između poslovnih i obiteljskih obveza?


To se nadovezuje na prethodno pitanje. Pomaže mi suprug. Ponekad radim sve dane u sedmici tako da međusobnom potporom, podjelom obaveza prema porodici nekako uspijevamo da sve izbalansiramo. Trudimo se da svaki slobodan trenutak provedemo s našom kćerkom.



Koji su to trendovi koje ćemo nositi u 2019. godini?


Krzno, koža, perforirani materijali.....  apsolutno crna, kombinacija tvrdih i masivnih materijala i transparentnih, nježna mreža ili čipka, škotski karo i tweed, orijentalni modni dodaci, više plastičnih i sjajnih odjevnih predmeta, jeans. Od odjevnih komada must have su kombinezoni od svih materijala, trenchcoat, smoking odijela, hlače širokih nogavica. Popularan stil 70-tih i pomalo 80-tih.



Što od Vas na poslovnom planu možemo očekivati u narednom periodu?


U toku je nastava u školi modnog dizajna „Urban-Etno“. Rad sa strankama je moja svakodnevnica, mada sam ih malo zapostavila obzirom na dva važna projekta na kojima sam radila. Također  sam pripremila i odjevne kombinacije za Miss Turizma BiH, Marinu Plakalović koja će predstavljati našu zemlju na takmičenju u Maleziji. Kod mene  je uvijek radna atmosfera. (smijeh)