Iz perspektive nutricioniste: Šta jedu stručnjaci za ishranu?

PR

​ Nova godina polako ali sigurno postaje sinonim za novogodišnje rezolucije i odluke o novom, boljem životnom stilu. Jedna od najčešćih sigurno je i odluka o zdravoj i uravnoteženoj prehrani.

 U moru savjeta o različitim vrstama ishrane, dijetama i preporukama stručnjaka o tome šta i u kojim količinama trebamo konzumirati, pitali smo se šta to primjenjuju stručnjacikojima je pravilna ishrana profesija. U razgovoru sa Koraljkom Novina Brkić, nutricionistkinjom kompanije Nestlé, dobili smo zanimljive odgovore, ali i savjete za promjenu loših navika. 


Zdrava hrana nije neukusna


Jedan od vodećih razloga oklijevanja značajnog broja ljudi pri prelasku na zdraviju ishranu jeste činjenica da je pri izradi menija ukus uvijek najvažnija karika. Uravnotežena ishrana najčešće ima imidž neukusne, stoga smo nutricionistkinju pitali šta misli o tome.


„Naravno, to nije tačno – ali je lakše uvjeriti ljude da zdrava hrana može biti i ukusna ako im ponudite nešto takvo da probaju. Danas to, zaista, nije teško. Ukusna hrana nije više hrana koja mora da bude i jako kalorična, masna ili slatka. Danas imamo veliki izbor kvalitetnih namirnica, koji su nam svima dostupni, kao i mnogo načina njihove pripreme. Mislim da svako može da pronađe ono što mu odgovara i prema ukusu, i prema načinu života.“ 


Osnovno pravilo ispravnog načina ishrane, ističe nutricionistkinja, je ravnoteža, umjerenost i raznolikost. Naravno, pored toga, obavezno je i kretanje – ako smo aktivni i redovno se bavimo rekreacijom, planinarimo, vježbamo i šetamo, trošimo i više energije. 


Mi nutricionisti često kažemo da je to sve matematika. Veoma je jednostavno - unesem XY kalorija i ako trošim manje od toga, stvarao rezerve u obliku masnih naslaga“, zaključuje Koraljka.


Svaki dan je priča za sebe


Teško je govoriti o nekom u potpunosti pravilnom dnevnom meniju – svaki dan je drugačiji od prethodnog, tako da nema smisla uvoditi stroga pravila. Iz mog iskustva, ovakva pravila su ionako često kontraproduktivna – ako sebi kažemo da nešto ’ne smijemo’, prije ćemo to prekršiti nego ukoliko smo sebi zadali neki pozitivan zadatak. Primjera radi, ’za ručak jedem samo povrće kao prilog’ umjesto ’ne smijem da jedem bijeli hljeb’ često je efikasnija odluka“, kaže nutricionistkinja najveće svjetske kompanije za proizvodnju hrane i pića.


Ipak, otkriva nam, u njenoj kući će, i u 2020. godini, svoje postojanje nastaviti neka osnovna pravila – u frižideru uvijek ima jogurta, povrća, salate i mlijeka, obavezno supa i jaja, a skoro isključivo jede hljeb od žitarica sa cijelim zrnom - veoma rijetko bijeli hljeb. 


Bar jednom sedmično jedemo ribu, obično vikendom. Koristimo dosta maslinovog ulja. Voća u kući mora biti uvijek, a posebno uživamo u sezonskom voću“, ističe ona. „Međutim, nerealno je reći da je sve savršeno. Često naručimo picu, odemo na ćevape ili hamburger – sve umjereno“.



Prevencija, a ne popravljanje štete


„Bojim se da je većina ljudi u našem regionu sklonija popravljanju štete, nego radu na preventivnim promjenama životnog stila. Nažalost, neki shvate nužnost zdravijih odluka tek sa naznakama dijagnoza: povišeni krvni pritisak, povišen šećer u krvi, i slično. O tome moramo više pričati – kompanije, stručnjaci i cijela industrija. To je jedan od razloga zbog kojeg jako važnim smatram projekat „Zdravo!“, koji Nestlé provodi u BiH.“ dodaje Koraljka. 


Projekt „Zdravo“ se realizuje u saradnji sa Atletskim Savezom BiH, a s ciljem edukacije učenika osnovnih škola o pravilnoj ishrani i važnosti fizičke aktivnosti. Aktivan je već 8 godina, a do sada je, kroz njegove aktivnosti, dio projekta bilo više od 14.000 djece, kategorije kojoj je izazovno približiti važnost pravilne ishrane, priznaje Koraljka. 


U praksimeničesto bude teško da djetetu napravim zdravu užinu za period koji prevede u školi, tu ponekad vodimo bitke. Sendviči su odlična opcija, jer mogu biti u milijardu dobrih i zdravih kombinacija, ali moje dijete ih ne jede, pa zato ubacujem voće kao užinu kad mogu i pokušavam osmisliti raznovrsne kreativne i zdrave užine“, zaključuje ona.