Koliko nam je sada koristan poslijepodnevni san?

snlba

Istraživanje su proveli naučnici sa Medicinskog fakulteta Luisiana u Švicarskoj. Analizirali su podatke 3,462 osobe u dobi od 35 do 75 godina koje u periodu kada su podaci prikupljani (između 2003. i 2006.) nisu imali kardiovaskularnih problema. Osobe čiji su podaci korišteni na početku studije praćene su tokom pet godina. 


Kada su ih naučnici upitali o njihovim navikama odmaranja i spavanja, više od pola ih je reklo da nemaju običaj drijematipopodne, 20 posto je reklo da drijemaju u prosijeku dvaput sedmično, 12 posto da to čine tri do pet puta, dok je određeni broj rekao da drijema svaki dan poslije ručka. U tu posljednju skupinu najčešće spadaju stariji muškarci koji su pretili i puše. Oni noću duže spavaju, no pate od apneje pa su danju su umorni. 


Tokom petogodišnjeg promatranja kod ispitanika je zabilježeno 155 kardiovaskularnih bolesti. Neke su imale smrtni ishod. Isti naučnici su otkrili da popodnevno drijemanje jednom do dvaput sedmično smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara te zastoja srca za 48 posto u odnosu na ljude koji nemaju naviku odmaranja poslijepodne. Studija nije otkrila povezanost između džine drijemanja i pojave spomenutih zdravstvenih problema. 


Oni također su mišljenja da poslijepodnevni odmor može pomoći u ublažavanju lošeg raspoloženja čak i ako ne zaspite. Mnogi od nas osjećaju se pospano nakon ručka, a kratko drijemanje može nam pomoći da se regeneriramo. Ono nam može pomoći i u pripremi za večernje dogovore ili planove za putovanje. Ako znate da ćete ostati budni dokasno, popodnevni drijemež može vam pomoći u borbi protiv umora bolje nego kofein, pokazala su istraživanja.


Poboljšava i imunološke funkcije. Kada ste pod pritiskom i osjećate stres, pola sata drijemanja moglo bi vam pomoći da se opustite i oslobodite tih osjećaja. Snižava krvni tlak. Jedno istraživanje pokazalo je da ljudi koji drijemaju između 45 i 60 minuta imaju niži krvni tlak čak i kada prolaze kroz stresne situacije.


Poboljšava moždane funkcije. Kako kaže dr. Gabe Mirkin, jedno istraživanje otkrilo je da drijemanje između 45 i 60 minuta poboljšava pamćenje za pet puta. Problem s duljim spavanjem je u tome što se većina ljudi probudi lošeg raspoloženja i pati od onoga što Mayo Clinic naziva "inercijom spavanja". Također, ljudi koji pate od nesanice ili loše kvalitete sna ponekad primjećuju da popodnevno drijemanje pogoršava njihov problem.


Dr. Mirkin, autor knjige The Healthy Heart Miracle, ističe da neka istraživanja da ljudi koji drijemaju više od dva sata daleko češće obolijevaju od ozbiljnih srčanih bolesti od onih koji preferiraju kratka popodnevna drijemanja ili uopće ne spavaju popodne.


"Drijemanje tokom dana može biti zdravo, može zaštiti pamćenje i druge moždane funkcije, sve dok ne spavate predugo tokom noći", kaže Mirkin. Ukupno vrijeme spavanja ne bi trebalo biti duže od osam sati.